CRNI BILANS NA PUTEVIMA SRBIJE, ZA NEDELJU DANA 16 MRTVIH! Alarmantan broj žrtava, a tragedija kod Šapca posebno potresla javnost!
Poslednja stravična saobraćajna nesreća na obrenovačkom putu, u blizini skretanja za Korman kod Šapca, u kojoj su, nažalost, život izgubile majka M. M. (49) i ćerka V. M. (25) još jednom je bolno podsetila koliko su putevi u Srbiji opasni. Ova tragedija samo je deo crnog bilansa koji zabrinjava javnost - za svega nedelju dana u saobraćajnim nesrećama širom zemlje poginulo je čak 16 ljudi, dok je više od dve stotine osoba povređeno.
- Na putevima Srbije tokom prethodne nedelje dogodilo se čak 559 saobraćajnih nesreća, u kojima je život izgubilo 16 osoba, dok su 234 osobe povređene - saopšteno je iz Uprave saobraćajne policije. Ovi podaci ponovo su otvorili pitanje bezbednosti na putevima i odgovornosti svih učesnika u saobraćaju.
Iz Uprave saobraćajne policije poručuju da je bezbednost zajednička odgovornost i apeluju na vozače da poštuju propise i čuvaju kako sopstvene živote, tako i živote drugih učesnika u saobraćaju.
- Takođe upozoravaju da iza većine ovih nesreća stoje isti uzroci neprilagođena brzina, nepažnja i neodgovorno ponašanje za volanom.
Novi zakon kao prekretnica?
Pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja, Mirko Koković, nedavno je istakao da je promena zakonskog okvira jedan od ključnih koraka u borbi protiv crne statistike.
Kako je tada naveo, do kraja 2026. godine planirano je donošenje novog Zakona o bezbednosti saobraćaja, koji bi mogao da donese značajne promene.
Prema strategiji Agencije, cilj je da do 2030. godine nijedno dete ne strada u saobraćajnim nesrećama u Srbiji. Međutim, podaci koji se odnose na bezbednost najmlađih dodatno zabrinjavaju.
Prema analizama Agencije, više od 60 odsto dece u vozilima prevozi se nepropisno, bez adekvatnih sigurnosnih sedišta. Čak i kada se sedišta koriste, u oko 90 odsto slučajeva prave se greške u njihovom postavljanju ili korišćenju.
Koković upozorava da se bezbednost ne može postići samo strožim zakonima.
- Moramo da shvatimo da bezbednost saobraćaja počinje od pojedinca i lične odgovornosti svakog vozača - naglasio je on.
On je ukazao i na primer Grčke, gde vozači koji izazovu smrtnu saobraćajnu nesreću pod dejstvom alkohola mogu dobiti kaznu i do 40 godina zatvora, uz visoke novčane kazne i dugotrajnu zabranu upravljanja vozilom.
Ljudski faktor i dalje presudan
Sa ovim stavom složio se i dr Miloš Pljakić sa Katedre za bezbednost saobraćaja, koji ističe da je u više od 90 odsto saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom presudan upravo ljudski faktor.
Najčešći uzroci tragedija na putevima su neprilagođena brzina, vožnja pod dejstvom alkohola, nepažnja, umor i nepoštovanje saobraćajnih propisa.
Prema njegovim rečima, brzina je i dalje ključni faktor rizika.
- Što je brzina veća, posledice su teže, a šanse za preživljavanje drastično opadaju - objašnjava Pljakić.
On dodaje da se veliki broj teških saobraćajnih nesreća događa van naseljenih mesta, gde vozači često imaju lažan osećaj sigurnosti zbog manje gužve i boljih uslova za bržu vožnju.
Stručnjaci ističu da rešenje mora biti kombinacija strožeg nadzora, doslednog kažnjavanja, edukacije i promene svesti vozača.
- Zemlje koje su sistemski radile na prevenciji, kroz kontrole brzine, alkotestiranja i edukaciju vozača, imaju i do 50 odsto manje poginulih - kaže Pljakić.
6 motociklista poginulo za manje od 3 meseca
Sa dolaskom lepšeg vremena na ulicama je sve više motocikala i mopeda, zbog čega policija upućuje posebno upozorenje vozačima dvotočkaša. Zabrinjava podatak da je za manje od tri meseca ove godine u saobraćajnim nesrećama već stradalo šest motociklista.
- Iz Uprave saobraćajne policije podsećaju da je zaštitna oprema ključna za bezbednost. Posebno naglašavaju važnost nošenja zaštitne kacige, koja u mnogim slučajevima može spasiti život ili značajno ublažiti posledice povreda - navodi izvor i ističe da policija apeluje na motocikliste da voze oprezno i izbegavaju rizične manevre.